Na službenoj Internet stranici Državnog zavoda za statistiku 2. studenog objavljeni su novi alarmantni podatci o razmjerima demografskog propadanja Hrvatske. U kategoriji velikih gradova, iznad 35.000 stanovnika, Slavonski Brod je, nakon Siska, imao najveći pad broja stanovnika. Od 2011. pa do kraja 2017. godine Slavonski Brod je izgubio 4.774 stanovnika. Nažalost stvarno stanje je još gore jer se u odseljene građane ubrajaju samo oni koji su odjavili svoje prebivalište. Slavonski Brod više nije sedmi najveći grad u Hrvatskoj. Pali smo na osmo mjesto iza grada Pule. Posebno je zabrinjavajuće što je iseljavanje iz Slavonskog Broda u 2017. godini dosegnulo svoj vrhunac. Tijekom 2017. godine iz grada se odselilo 1956  građana i to ne računajući one koji nisu odjavili prebivalište. Uzmemo li u obzir i negativno prirodno kretanje i razliku broja doseljenih i odseljenih građana broj stanovnika Slavonskog Broda u 2017. godini smanjio se za 1.455 stanovnika. Od 2005. godine, kada je aktualni gradonačelnik preuzeo vlast, pa do kraja 2017. godine iz Slavonskog Broda se odselilo čak 15.166 građana! U tom periodu, na razlici broja doseljenih i odseljenih građana, Slavonski Brod se smanjio za 5.198 stanovnika, ali ne računajući građane koji nisu odjavili svoje prebivalište.

Uzroci iseljavanja su svima dobro poznati. Možda ih je najbolje objasnio predsjednik uprave jedne velike austrijske banke prilikom jedne posjete Hrvatskoj. Tom prigodom je za novinare izjavio da mu nije jasno od čega mi Hrvati uopće živimo kada skoro ništa ne proizvodimo. Iseljavanje stanovništva ne pogađa sve gradove jednako. Najgore prolaze gradovi u kojima se gradska gospodarska politika svodi na kukanje, prebacivanje odgovornosti te na uzaludno čekanje stranih investitora koji bi nas trebali doći spasiti od samih sebe i vlastite nesposobnosti da pokrenemo gospodarski razvoj. Slavonski Brod je primjer takve pasivne sredine koja propada unatoč velikim neiskorištenim razvojnim potencijalima. Zašto je Slavonski Brod u periodu od 2011. pa do kraja 2017. godine izgubio čak 4.774 stanovnika, a Varaždin gotovo pet puta manje stanovnika? Zato što Varaždin ima 6.500 radnih mjesta više nego Slavonski Brod i velike razvojne projekte s izravnim učinkom na razvoj gospodarstva koji građanima otvaraju egzistencijalnu perspektivu.

Kad propadaju gradovi onda propada čitava država jer jedino gradovi i njihove gradske regije imaju sposobnost pokrenuti razvoj. U ekonomiji postoji pravilo da gradovi propadaju kad izgube sposobnost da uvozne proizvode nadomještaju vlastitom proizvodnjom koja im omogućuje razmjenu dobara i usluga s drugim gradovima na podjednakom stupnju razvoja. Sposobnost razvoja novih međunarodno konkurentnih proizvoda izgubili smo zbog zanemarivanja gospodarstva, znanosti i visokog obrazovanja. Grad Slavonski Brod u proteklih 13 godina u sportske projekte uložio je 130 milijuna kuna, a da za sve to vrijeme nije stvorio uvjete za razvoj gospodarstva. Posljedice takve nerazvojne politike su nam stigle na naplatu. Tijekom 2017.  godine broj zaposlenih u Slavonskom Brodu smanjio se za 157 osoba, a u isto vrijeme u Novoj Gradiški se povećao za 461 osobu. Državni porezi su jednaki u oba grada, ali ne i gradski prioriteti. Dok se u Novoj Gradiški grade novi proizvodni pogoni i pripremaju veliki gospodarski razvojni projekti u Brodu se nastavlja sa šminkanjem grada i bježanjem od stvarnosti.

Naša nezavisna lista ima konkretne prijedloge kako pokrenuti razvoj gospodarstva i time usporiti i zaustaviti iseljavanje stanovništva o čemu ćemo govoriti na budućim medijskim konferencijama. Za egzodus stanovništva odgovorne su državna, županijska i gradska vlast, ali i građani koji već godinama biraju iste političare koji su nas i doveli u ovakvu situaciju te svi oni koji ne izlaze na izbore. Egzodus stanovništva iz Hrvatske stoga mogu zaustaviti jedino savjesni građani izlaskom na izbore i glasanjem za promjene.

Više o podacima Državnog zavoda za statistiku za Slavonski Brod govorio je poduzetnik Ivan Abramović koji je nastavio riječima:

"Smatram da politika itekako ima instrumente da pomogne mladim poduzetnicima i da bi politika trebala biti pokretač koji će imati strategiju kako pomoći poduzetnicima jer su poduzetnici zapravo oni koji trebaju stvarati nove vrijednosti i proizvode te kroz poreze i prireze "hraniti" sustav od kojih svi na kraju trebaju imati koristi i zato se poduzetnicima treba dati vjetar u leđa, međutim u praksi se novac iz gradskog proračuna troši na populističke poteze, kupovanje političkih bodova i samopromociju. Građani ne smiju zaboraviti da je to zajednički novac svih nas i da bi se on trebao znati pametno investirati.

Činjenica je da iz dana u dan mladi i sposobni ljudi iz grada odlaze dok nam u isto vrijeme s druge strane migranti dolaze. I nije da u Slavonskom Brodu nema posla, ima posla, ali nema novaca", misleći pri tome da plaće nisu adekvatne za dostojan život građana Sl. Broda i nastavlja: "A zapitajte se zašto! Gdje su nam investitori? Najbolje da ih sami pitate zašto izbjegavaju Slavonski Brod. Nije ni čudo što je naš grad među zadnjim po razvijenosti!

Smatram da rješenje problema leži u mentalitetu onih koji upravljaju našim novcem, a dok se to ne promijeni, nažalost ovakva politika će se samo nastaviti, a to nas sve vodi u još veću propast. Dakle, nužne su neke promjene jer se problem ne može riješiti konstantnim ponavljanjem istih grešaka."

Karmen Dizdar-Grgurević navela je koja je razlika između velike zaostalosti u usporedbi s gradovima koji se razvijaju. 

"U Varaždinu imaju Tehnološki park osnovan još 2005. godine koji je potpuno popunjen tvrtkama. Stoga su izradili projekt proširenja Tehnološkog parka za još 4000 m2. Za projekt vrijedan 17 milijuna kuna dobili su novac iz EU fondova. Radovi na izgradnji kreću u veljači 2019. godine, a završetak radova je planiran za srpanj 2020. godine. U dograđenom dijelu će biti mjesta za 45 tvrtki s 250 do 300 novozaposlenih. Trenutno sedam zainteresiranih tvrtki čeka na ulazak u Tehnološki park. Od svog osnivanja u Tehnološkom parku je stvoreno 700 novih radnih mjesta. U planu je i širenje Tehnološkog parka na restoran odseljenog Varteksa, a u perspektivi i izgradnja potpuno novog golemog Tehnološkog parka s centrom kompetencija za obnovljive izvore energije. Varaždin priprema i projekt Inkubatora za kreativne industrije koji bi trebao biti u zgradi bivšeg kina „Dom“. Uz sve to planira se i izgradnja nove zgrade Fakulteta organizacije i informatike vrijedne oko 250 milijuna kuna. Za razliku od Slavonskog Broda Varaždin svojim poduzetnicima daje bespovratne potpore. Kao nezavisne vijećnice pri donošenju proračuna za 2018.godinu amandmanima smo tražile preko tri milijuna kuna za poduzetnike no Gradonačelnik i vladajuća većina su to sve odbili. Dok je Grad Varaždin u odnosu na 2016. Godinu čak šest puta povećao izdavanja za Poduzetnički fond Grada Varaždina pa je on sa 196.000 kn u 2016. godini narastao na 1.286.000 kn u 2018. godini. Na javni natječaj Grada Varaždina za dodjelu bespovratnih sredstava ove godine prijavila su se ukupno 192 trgovačka društva i obrta", istaknula je Dizdar-Grgurević te navela primjer iz drugog grada u našoj županiji.

"U Industrijskom parku Nova Gradiška trenutno se grade novi proizvodni pogoni tvrtki Klimaoprema (vrijedan 100 milijuna kuna) i Aminolabs Atlantic. U isto vrijeme u Slavonskom Brodu se u pustoj poduzetničkoj zoni na Bjelišu, koja je poduzetnicima potpuno neprivlačna, vrše arheološka iskapanja. Nova Gradiška je pripremila i projekt Tehnološkog inkubatora vrijedan 23.2 milijuna kuna, a čekaju i na rezultate natječaja za EU sredstva za izgradnju Centra kompetencija za napredno inženjerstvo vrijedan 108 milijuna kuna. Grad je pripremio i projektnu dokumentaciju za studentski kampus, a u planu je i pokretanje studija informatike. Nova Gradiška vodi i pregovore s državom o darovanju državnog zemljišta za proširenje Industrijskog parka za još 60 hektara čime bi narastao na ukupno 142 hektara površine", rekla je Dizdar-Grgurević te pitala zašto drugi gradovi mogu, a naš Brod ne može?

"Drage Brođenke i Brođani to ovisi o nama samima! Vi ste ti koji imate pravo glasa i snagu preokrenuti dosad lošu nerazvojnu politiku u grad razvoja jer Slavonski Brod ima taj potencijal. Uzdamo se u vas", zaključila je Dizdar-Grgurević.